Natječaj težak 1,6 milijardi kuna

Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija 13. kolovoza 2013. godine objavio je  na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave RH poziv za izbor privatnog partnera za projektiranje, financiranje, rekonstrukciju, izgradnju, opremanje, održavanje i upravljanje Trgom pravde u Zagrebu po  ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva u projektu izgradnje Trga pravde vrijednosti 1,6 milijardi kuna.

Datum objave: 13.08.2013

Dugo očekivana investicija

Podsjetimo, ideja oko objedinjavanja svih zagrebačkih sudova započela je još 2003. godine kada je Odlukom Vlade Republike Hrvatske cijeli kompleks vojarne „Vukovarski branitelji“, i vojarne „Baruna Filipovića“, dodijeljen na korištenje Ministarstvu pravosuđa s ciljem rješavanja problema poslovnog prostora u sklopu reforme pravosuđa.

Temljem „Programa za izradu urbanističko-arhitektonskog natječaja Trg pravde u Zagrebu“ izrađenog od strane Ministarstva pravosuđa 2007. godine raspisan je međunarodni natječaj za arhitektonsko rješenje, a sami projekt trebao je biti gotov ove godine.

U narednim godinama izrađena je preliminarna tehnička studija izvodivosti te analiza financijskih opcija za izgradnju kompleksa po kojoj je za realizaciju ovako kompleksnog projekta preporučena primjena javno privatnog partnerstva.

2012. godine Vlada RH prihvatila je Okvirni program izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih građevina prema ugovornom obliku javno–privatnog partnerstva„ ukupne kapitalne vrijednosti 2 mlrd €, a u nominiranim projektima našao se i Trg pravde.

 

CEI je kao središnje tijelo te iste godine s Ministarstvom pravosuđa potpisao Sporazum vođenju i koordinaciji investicijskog projekta javno-privatnog partnerstva Trga pravde u Zagrebu te je angažiran da u ime i za račun Ministarstva pravosuđa pripremi i provede predmetni  projekt.

Projekt je pripremljen i objavljen u roku manjem od godinu dana.

 

Trenutno stanje

Trenutno su zagrebački sudovi raspršeni na više adresa što za posljedicu ima smanjenu učinkovitost, znatna sredstva izdvajaju se za najam prostora, pošiljke između sudova, neredovito održavanje zgrada koje su u lošem stanju zbog čega i troškovi energenata znatno rastu.

Objedinjavanjem svih sudova povećat će se učinkovitost javne usluge - 2500 službenika i sudaca na jednom mjestu dnevno će moći primati 20 000 građana, državne zgrade moći će se iznajmiti ili prodati, a postići će se značajna ušteda na popratniim uslugama kao i na energentima. 

 

Natjecateljski dijalog

U postupku nabave provest će se natjecateljski dijalog - to je vrsta postupka koja se provodi u dvije faze

Prva faza podrazumjeva odabir natjecatelja koji su dokazali sposobnost sudjelovanja u natječaju. Nakon prvog kruga CEI će u svojstvu Naručitelja u suradnji s Ministarstvom pravosuđa (Javni partner), te s odabranim natjecateljima voditi dijalog s ciljem pronalaženja i definiranja jednog ili više rješenja koja najbolje udovoljavaju potrebama i zahtjevima Ministarstva. Tijekom dijaloga s natjecateljima se mogu raspraviti svi aspekti ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Nakon odabira Ministarstvo pravosuđa skopit će ugovor s privatnim partnerom na 30 godina. U etapi građenja koja bi trebala trajati pet godina (2014.-2018.) Ministarstvo pravosuđa nema troškova, odnosno ova etapa nema utjecaja na državni proračun. Sredstava za plaćanje JPP naknade vode kao tekući izdatak tj. dugoročno preuzeta obveza samo u etapi uporabe Projekta kroz 25 godina (2019.-2044.).

Nakon 30 godina sve građevine s visokim zadržanim standardom kvalitete vraćaju se u vlasništvo javnom sektoru bez naknade!

Svakako je bitno istaknuti da se JPP naknada plaća isključivo i samo ako su svi ugovorni standardi isporučeni.

Hrvatska ima najbolji institucionalni i zakonodavni okvir za provedbu projekata javno privatnog partnerstva

U posljednje 23 godine JPP se snažno razvija u Europi, a u zadnjih 10 godina i u svijetu. Gotovo da nema razvijene zemlje ili zemlje u razvoju koja nije uvela JPP. Kao na svakom tržištu, tako i na JPP tržištu ima uspješnih i manje uspješnih projekata, međutim, društvena vrijednost koja proizlazi iz pretežito uspješnih JPP projekata jak su argument za daljnji razvoj ovog modela isporuke javnih građevina.

Tim putem ide i Hrvatska. Rezultati analize JPP tržišta za 2012. godinu koju su proveli The Economist i EBRD ukazuju da Hrvatska ima najbolji institucionalni i zakonodavni okvir te je svrstana na prvo mjesto od 25 zemalja jugoistočne i istočne Europe. Od tada smo napravili značajna unapređenja ovih okvira što daje veliku sigurnost investitorima prilikom ulaska u JPP projekte i doprinosi ukupnoj atraktivnosti Hrvatske za ulaganje u projekte javne infrastrukture.