O nama

Sve države članice EU imaju nacionalnu agenciju za energetsku učinkovitost, osnovanu od države koja je u potpunom ili većinskom vlasništvu države. U današnje vrijeme recesije, rezanja troškova i potrošnje javnog sektora, u Hrvatskoj nismo htjeli osnivati novu instituciju, posebnu agenciju za energetsku učinkovitost (kao što su učinile zemlje u okruženju), već smo ove zadatke dodjelili postojećoj instituciji: Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.

Sada konačno i Republika Hrvatska ima instituciju koja na nacionalnoj razini vodi računa o provedbi politike energetske učinkovitosti. Iskustvo država članica pokazalo je da bez takve institucije država jednostavno nema dovoljno kapaciteta, resursa i iskustva te da ne uspjeva ispuniti obveze iz ovog područja, a rezultati nisu vrijedni niti spomena.

U Hrvatskoj su tri ministarstva zadužena za definiranje politike energetske učinkovitosti, prvenstveno Ministarstvo gospodarstva zaduženo za cjelovitu energetsku politiku, zatim Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zaduženo za područje zgradarstva (sektor s trenutno najvećim potencijalom) te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zaduženo za smanjenje emisije stakleničkih plinova ( što je u velikom dijelu rezultat aktivnosti na području energetske učinkovitosti). U Hrvatskoj već niz godina djeluje i Fond za zaštitu okliša i energetsku učinkovitost, s vrlo važnu ulogom – financiranje mjera energetske učinkovitosti, zatim Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama koja ima ključnu ulogu u javnom sektoru – energetska obnova javnih zgrada i sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru.

Već ovo naglašava interdisciplinarnost energetske učinkovitosti, a kada spomenemo i činjenicu da je pri izradi Nacionalnog akcijskog plana kontaktirano preko 180 institucija, a još ih je više potrebno kontinuirano sustavno koordinirati i poticati, pokazuje se potreba za Nacionalnom agencijom za energetsku učinkovitost, što je Republika Hrvatska realizirala u formi Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost. Boljom koordinacijom i suradnjom svih institucija i aktera zaduženih za provedbu aktivnosti energetske učinkovitosti moguće je ostvariti vrlo ambiciozne planove koje si je zadala Hrvatska, ali također i one planove koje smo obvezni provoditi prema zajedničkoj politici Europske unije.

Hrvatska je, u skladu sa smjernicama EU (EED 2012/27/EU) proračunala cilj smanjenja potrošnje energije koji želi postići do 2020. Cilj se iskazuje u Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i po potrebi revidira, a kako bi bilo moguće ispuniti zacrtani cilj, potrebna je koordinacija svih tijela te svih sektora – od industrije i prometa do komercijalnih i javnih tijela.